U pretprogramu 29. Hrvatskoga dječjeg festivala koji je održan 23. studenoga 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu organiziran je okrugli stol za učenike nagrađene na Festivalu i njihove mentore, kao i brojne roditelje koji su stigli u pratnji. Tom je prigodom predstavljeno novo izdanje zbornika, a okupljeni su suradnici festivala i sudionici s kojima smo razgovarali o promjenama koje hrvatski jezik doživljava. Povod tom razgovoru bila je jedna od tema natječaja za literarne radove učenika osnovnih škola Republike Hrvatske koja je izazvala velik interes među učenicima, a riječ je o hrvatsko-engleskoj pjesmi u kojoj su se učenici mogli koristiti hibridnim jezikom mladih, prepunim engleskih (često iskrivljenih) riječi i izraza.
S gostima: uvaženom književnicom i predsjednicom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, lektoricom, redaktoricom, novinarkom i sveučilišnom profesoricom, dr. znanosti Snježanom Babić Višnjić, cijenjenom književnicom, novinarkom i urednicom Silvijom Šesto, novinarkom, urednicom Smiba i predstavnicom Školske knjige gospođom Snježanom Marić, ravnateljicom Agencije za odgoj i obrazovanje i profesoricom pedagogije, magistrom znanosti Katarinom Milković, ovogodišnjom likovnom pokroviteljicom Festivala, likovnom umjetnicom i ravnateljicom gradske knjižnice Krapina Majom Vukina Bogović te Brankom Starcem, skladateljem, dirigentom, glazbenim producentom i zborovođom razgovarali smo o tome može li hrvatski jezik preživjeti poplavu „engleština“ i kratica, postaje li zbog toga jednostavno moderniji, jesu li ove promjene samo faza ili je jezik kakav smo nekad poznavali i učili otišao u nepovrat te može li ga se obraniti pjesmom, crtežom, kreativnošću, što naš festival već skoro tri desetljeća čini.
Svi su sudionici okruglog stola istaknuli da su svjesni promjena u jeziku koje su u globaliziranom svijetu očekivane, ali da je na svima nama odgovornost da hrvatski standardni jezik sačuvamo u njegovoj punini, pogotovo u službenoj komunikaciji.
Osvrnuli su se i na važnost sustavnog učenja jezika, kako u školi, tako i u javnoj komunikaciji, za što su posebno važni mediji. Većina sudionika naglasila je jezične propuste koji se u medijima mogu pronaći, ponajviše zato što je lektorska služba u njima gotovo sasvim potisnuta. Svakako se zalažu za to da joj se vrati značaj koji je nekad imala.
Ipak, svi su govornici bili optimistični čvrsto vjerujući da naš jezik neće izumrijeti i da mu se neće ugasiti stari sjaj, ali uz brigu svakog pojedinca koji mora biti svjestan važnosti učenja standardnoga jezika, nipošto ne zanemarujući dijalekte i različite jezične idiome razgovornoga jezika.
Naglasili su i važnost čitanja uz brojne programe koje knjižnice i druge izvanškolske ustanove pripremaju za vrtićku i osnovnoškolsku djecu, pobuđujući u njima ljubav za kreativnost i stvaralaštvo te razvijajući maštu i obogaćujući im leksik od najranije dobi. Istaknut je i značaj Agencije za odgoj i obrazovanje koja razvojem obrazovne politike te sustavnim stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika pomaže u unapređenju poučavanja te pristupu mladima i njihovu poimanju učenja.
Voditeljica okruglog stola, urednica literarne kategorije Hrvatskoga dječjeg festivala Nikolina Baletić skup je zaključila mišlju da za naš jezik itekako ima nade, možda ne sasvim u obliku na kakav smo navikli, ali zahvaljujući divnim učiteljima koji brižljivo i s predanošću prenose jezične zakonitosti i ljubav prema hrvatskome jeziku, izrazila je uvjerenje da će se na Hrvatskom dječjem festivalu brojni sudionici još dugo sastajati i čitati divne, maštovite, slikovite i skladne pjesme naših učenika.
0 Comments